Savjeti ljekara

Pružanje prve pomoći

MASNOĆE U KRVI

Holesterol je masnoća koja se normalno nalazi u organizmu i ima veoma važno mjesto u njegovom funkcionisanju. On je važan sastojak svake ćelije u organizmu, sastavni dio muških i ženskih seksualnih hormona, hormona nadbubrežne žlijezde i vitamina D kao i žučnih kiselina koje učestvuju u varenju. Organizam ga sam stvara, ali se i unosi prvenstveno preko namirnica životinjskog porijekla. Iz jetre se putem krvi prenosi po tijelu na mjesta gdje je potreban.

LDL i HDL holesterol

Holesterol je masnoća rastvorljiva u mastima, a krv se većinom sastoji iz vode tako da su za njegov prenos putem krvi potrebni posebni prenosioci. Oni se nazivaju lipoproteini i, u stvari, kombinacija su masti i proteina. Postoje dvije vrste lipoproteina:

  • LDL holesterol (”loš”) koji prenosi holesterol do ćelija, tkiva i organa
  • HDL holesterol (”dobar”) skuplja i odnosi višak holesterola nazad u jetru odakle se on izlučuje

Ako LDL holesterola ima u višku on se taloži na zidovima krvnih sudova i nastaje ateroskleroza pa je on zato ”loš”’. Ako HDL holesterola ima više onda se i holesterol više odnosi i krvni sudovi se ”čiste” od njega tako da je HDL holesterol ”dobar”. Što je manje LDL holesterola i više HDL holesterola manji je rizik od razvoja ateroskleroze i njenih komplikacija.

Trigliceridi su masnoće koje unosimo hranom i koje se u našem organizmu nalaze u masnim ćelijama kao skladište energije. Sve što pojedemo više nego što nam treba pretvori se u trigliceride i taloži se u vidu masnih naslaga u organizmu. Kada unosimo manje hrane nego što nam treba te masne naslage se troše. Zato je, ukoliko su trigliceridi u krvi povišeni, dijeta prvi korak u rješavanju ovog problema.

 

ATEROSKLEROZA

Ateroskleroza je oboljenje krvnih sudova u kome se mijenja unutrašnji sloj, odnosno zid arterija tako što se na određenim mestima nakupljaju masnoće, zapaljenske ćelije i stvara se čvrsto vezivno tkivo i nastaje aterosklerotski plak (aterom). Dolazi do suženja krvnog suda, a može doći i do kompletnog zapušenja arterije i stvaranja ugruška.
Faktori rizika za nastanak ateroskleroze su:

  • Povećana količina masnoća u krvi i gojaznost – sav višak holesterola i drugih masti koji organizam ne može da iskoristi se taloži na zidovima arterija
  • Povećan krvni pritisak (hipertenzija) – glavni način djelovanja hipertenzije na nastanak ateroskleroze jeste mehaničko oštećenje ćelija koje oblažu krvne sudove (oštećenje endotela). Naime, mlaz krvi pod pritiskom velikom jačinom udara u zid krvnog suda i oštećuje ga. Na mjestu oštećenja započinje proces stvaranja aterosklerotskog plaka
  • Pušenje cigareta – otrovne supstance koje se unose u organizam prilikom pušenja direktno oštećuju ćelije arterija. Osim toga pušenje uzrokuje sniženje i zaštitnog HDL holesterola u krvi.
  • Šećerna bolest
  • Godine života i pol- muškarci preko 45 godina starosti i žene starije od 55 ili one koje su ušle u menopauzu imaju veći rizik od pojave ateroskleroze
  • Način života i ponašanje – nedovoljna fizička aktivnost i stresni način života
  • Naslijeđe

Ateroskleroza zahvata sve arterije u organizmu, ali najvažnije i najopasnije bolesti koje nastaju zbog nje su moždani udar (šlog), ishemijska bolest srca (angina pectoris) i srčani udar (infarkt). To ne znači da su drugi organi pošteđeni, naprotiv, ateroskleroza pogađa i bubrege, noge, oči… Plakovi na zidu arterija godinama postepeno rastu i sužavaju ih što onemogućava dovoljan protok krvi u organima.

Dinamika promjena na krvnom sudu:

  1. Plak se počeo stvarati, ali je prohodnost kroz krvni sud još uvijek dovoljna i osoba nema simptoma smanjene cirkulacije.
  1. Plak se uvećava i značajno sužava krvni sud, dotok nije dovoljan i organ pati te se stoga javljaju simptomi. Npr. bol u grudima kod angine pectoris, grčevi i bolovi u listovima nogu prilikom hoda jer su arterije nogu sužene.
  1. Plak je toliko velik ili se na njemu stvorio ugrušak tako da je krvni sud zapušen i prekinut je dotok krvi pa nastaje infarkt srca, moždani udar, gangrena.

 

KAKO SPRIJEČITI

  • Sniziti nivo masnoća u krvi pravilnom ishranom – ako u početku nivo masnoća u krvi nije prevelik prvi korak je dijeta. Dijete se treba strogo pridržavati i nakon 2-3 mjeseca ponovo provjeriti nivo masnoća u krvi. Ukoliko za to vrijeme ne dođe do normalizacije vrijednosti masnoća u krvi ljekar se može odlučiti da prepiše odgovarajući lijek. I kad se piju lijekovi potrebno je pridržavati se dijete.
  • Pravilno liječiti i regulisati povišen krvni pritisak i šećernu bolest
  • Prestati pušiti
  • Redovno vežbati (šetati, plivati…) i smanjiti stres

 

PREPORUKE ZA PRAVILNU ISHRANU 

 

VRSTA HRANE DOZVOLJENA HRANA ZABRANJENA HRANA
Mlijeko i mliječni proizvodi Obrano mlijeko, jogurt, kiselo mlijeko, kefir, posni sirevi (u malim količinama) Punomasno mlijeko, ovčije kiselo mlijeko, pavlaka, šlag, puter, punomasni sirevi, kajmak
Jaja Bjelance Žumance
Hljeb, peciva, tjestenine Hljeb od cijelog zrna, crni, raženi (samo jedna kriška), proja, pirinač Bijeli hljeb, lisnato tjesto sa puterom i jajima, smoki, krekeri, peciva
Meso, ribe, plodovi mora Riba (plava i bijela), piletina i ćuretina bez kožice, kuhana govedina, teletina i jagnjetina, divljač, pileći narezak, pureća prsa Masna govedina, jagnjetina, pašteta, iznutrice, kobasice, salame, mesne konzerve
Povrće Sve vrste povrća, kuhano bez dodatka masnoće, sve vrste salata, soja i sojini proizvodi Krompir (pire, pržen, pomfrit, restovan)
Voće Jabuke, višnje, limun, dunje, jagode, maline, kupine, ribizle, borovnice Grožđe, banane, smokve, hurme, sušeno i kandirano voće, orasi, bademi, lješnjak
Masnoće, ulja Maslinovo, suncokretovo,kukuruzno i sojino ulje Loj, margarin
Začini Svi začini – začinsko bilje, biber, so (do 3g/dan), senf, sirće, kim, bosiljak, kari… Majoneza, kečap
Slatkiši Slatkiši sa vještačkim zaslađivačima, suhi kolači bez masnoća Šećer i med u svim oblicima, pekmez, marmelada, torte, kolači, sladoled, puding
Pića Čaj i kafa bez šećera Sva alkoholna pića, sokovi sa dodatkom šećera, gazirani, kakao i čokolada

 

  1. Neophodno je da se doživotno pridržavate uputstva za ishranu
  1. Uspjeh liječenja prvenstveno zavisi od pravilne ishrane
  1. Tjelesnu masu treba da održavate u granicama normale (ako od tjelesne visine oduzmete 100, dobićete orijentacionu vrijednost normalne tjelesne mase)
  1. Mjerite svoju tjelesnu masu jednom u dvije – tri sedmice
  1. Svakodnevno se bavite fizičkom aktivnošću (brzo hodanje 3-4 km, trčanje, plivanje, vožnja bicikla, jutarnja gimnastika 15-20 min, i slično)
  1. Alkohol i pušenje nisu dozvoljeni. Smanjite unos kuhinjske soli
  1. Hranu pripremajte isključivo na ulju. Povrće skuhajte na vodi i na kraju dodajte ulje. Jednom upotrijebljeno ulje ne treba više puta koristiti.
  1. Preporučuju se manje količine mesa, a dva puta sedmično obrok zamjenite ribom, prvenstveno morskom. Jednu količinu mesa, oko 1/5 zamjenite sojom
  1. Povećajte unos dijetetskih biljnih vlakana (hljeb od neprosijanog brašna, mekinje, ovsene pahuljice, cijele jabuke, grah, leće, grašak, neljuštena riža, kelj, krastavac, celer.